Članstvo i odnosi BiH sa međunarodnim finansijskim institucijama (MFI)

ODNOSI S MEĐUNARODNIM FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA

Opće informacije o međunarodnim financijskim institucijama

Međunarodne financijske institucije (MFI) predstavljaju izraz suradnje zemalja svijeta po pitanju međunarodnih financijskih odnosa. Međunarodni financijski odnosi, u suštini, predstavljaju financijsku stranu međunarodne trgovine. Iz tog razloga, međunarodni financijski sustav (ili suvremeni termin od 90-ih: međunarodna financijska arhitektura) koji podrazumijeva pravila, propise i konvencije kojima se reguliraju financijski odnosi među zemljama, kao i MFI-je koji čine bitan element međunarodnog financijskog sustava/arhitekture, postoje s osnovnim ciljem - da se osigura slobodna (bez restrikcija) međunarodna trgovina i tokovi kapitala. Ostali ciljevi međunarodne financijske suradnje su vezani za uravnotežen rast svjetskog gospodarstva, što podrazumijeva povećanje zaposlenosti i životnog standarda, rast realnog dohotka i efikasno korišćenje proizvodnih resursa.

Kada se govori o MFI, posebno iz kuta bilo koje središnje banke u svijetu, prva asocijacija je da se tu radi o dvije, svima poznate, institucije: Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci. Osnovane su na međunarodnoj konferenciji u Bretton Woodsu 1944. godine, te se uobičajeno nazivaju zajedničkim imenom: institucije Bretton Woodsa. Institucije Bretton Woodsa su u prvom redu osnovane zbog poslijeratnog uređenja međunarodnog monetarnog sustava (nadležnost MMF-a) i obnove uništenog gospodarstva tijekom Drugog svjetskog rata (tada nadležnost Međunarodne banke za obnovu i razvoj, sada je jedna od pet institucija koje čine grupu Svjetske banke). Međunarodni monetarni sustav koji je tada uspostavljen zvao se Bretton Woodski sustav (sustav fiksnih deviznih tečajeva uz obvezu središnjih banaka da interveniraju u održavanju fiksnog pariteta), a bio je na snazi do 1971. godine. U momentu osnivanja, članstvo Bretton Woodskih institucija činilo je oko 30 zemalja, a danas su MMF i Svjetska banka globalne (svjetske) institucije, jer predstavljaju izraz međunarodne financijske suradnje skoro svih zemalja svijeta.

Osim globalnih MFI-ja, određene grupe zemalja surađuju u međunarodnim financijskim institucijma po principu srodnih interesa u regiji ili po principu specifične namjene institucija. Primjeri navedenih institucija su: Europska banka za obnovu i razvoj, Banka za međunarodna poravnanja koja je osnovana 1930. godine, Europska investicijska banka i slično.

Zemlje članice navedene dvije vrste MFI-ja prilikom učlanjenja uplaćuju (ili polažu određene garancije da će uplatiti po pozivu) odgovarajući dio sredstava prema pravilima MFI-ja koja su definirana statutom ili drugim dokumentom kojim se definiraju osnovna prava i obveze cjelokupnog članstva. Uplaćena sredstva svih članica predstavljaju opće izvore sredstava (ili uplaćeni kapital) svake MFI. Na taj način uplaćena sredstva obično nisu dovoljna za financijsku pomoć koja je potrebna članicama, tako da MFI-je dopunske izvore sredstava osiguravaju povremenim pozivima za uplatu na osnovi donesenih odluka o povećanju općih izvora sredstava ili se zadužuju na financijskim tržištima emisijom vrijednosnih papira.

S obzirom na to da su (od 70-ih) četrdesetogodišnje razdoblje suvremenog međunarodnog financijskog sustava/arhitekture obilježila dva fenomena - globalizacija i krize, stvarali su se i drugi oblici međunarodne financijske suradnje, kao što su određene grupe zemalja koje funkcioniraju kao forumi, razne asocijacije ili komiteti. Na sastancima takvih grupa zemalja, asocijacija ili komiteta donose se određene odluke koje bitno utječu na međunarodni financijski sustav, osobito regulatorni okvir, kao i na same MFI-je, a osobito na MMF. U tom kontekstu poznati primjeri takve suradnje su: grupa zemalja G-7 koju čine najrazvijenije zemlje svijeta ili grupa zemalja G-20, koja s izbijanjem globalne ekonomske krize 2008. godine postaje glavni ekonomski forum; specifične asocijacije, kao što su Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ili Pariski klub; razni komiteti, kao što su Međunarodni monetarni i financijski komitet (IMFC) ili Odbor za financijsku stabilnost (FSB).

Bosna i Hercegovina (BiH) je naslijedila članstvo u Bretton Woodskim institucijama i Banci za međunarodna poravnanja, kao jedna od pet zemalja nasljednica Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ). SFRJ je bila članica Bretton Woodskih institucija od njihovog osnivanja. Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je depozitar za Bretton Woodske institucije, a od 2002. godine je fiskalni agent za članstvo BiH u MMF-u. Bosna i Hercegovina je članica Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke.

U svim navedenim institucijama BiH je dijelom naslijedila a zatim uplatila ili položila potrebne garancije za uplatu svog dijela sredstava u opće izvore sredstava spomenutih MFI-ja. Financijska pozicija BiH u navedenim MFI-jima do sada je dužnička (što znači da je korisnik kredita u iznosu koji prevazilazi njen dio u ukupnim izvorima sredstava) ili je neutralna (ne koristi sredstva) ili nulta (koristi sredstva u iznosu koji je jednak njenom dijelu u ukupnim izvorima sredstava).

U ovom tematskom dijelu, čitatelji mogu dalje naći informacije o međunarodnim financijskim institucijama u kojima je BiH članica, kao i najvažnije informacije o njenim odnosima s navedenim institucijama; informacije su dostupne na tri jezika koji se koriste u BiH, sačinjene su na osnovi relevantnih tekstova na engleskom jeziku, tako da se čitatelji koji žele verziju na engleskom jeziku upućuju na odgovarajući link (vezu) za MFI.

 

Priopćenja



CBBIH

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER